Financiranje visokog obrazovanja u Hrvatskoj je, kao i u većini zemalja Europske unije (EU), tradicionalno oslonjeno na državno financiranje koje pokriva velik dio troškova akademskih i neakademskih usluga. Privatno sufinanciranje, međutim, postaje sve značajnije, a modeli financiranja visokog obrazovanja u europskim zemljama razlikuju se upravo po omjeru udjela privatnih izdataka i udjela neizravnih državnih potpora. Poticanje studentskog standarda neizravnim državnim potporama kroz subvencioniranje smještaja, prehrane i ostalih usluga, kao i subvencioniranje školarina i studentskih kredita dio su socijalne politike zemlje.

Cilj je rada pružiti uvid u europsku praksu potpora studentima u sustavu visokog obrazovanja te ispitati vrste i opseg financijskih potpora studentima u Republici Hrvatskoj. S obzirom na nedostatak relevantnih podataka koji bi omogućili usporednu analizu hrvatskog modela u odnosu na europske zemlje, u zaključku se identificira poželjan put istraživanja ove teme.