Potreba za ekonomskom efikasnošću funkcioniranja procesa visokog obrazovanja zajedno s potrebom pravednosti i jednakosti u dostupnosti usluge svima čini osnovno polazište ovog rada . Na podacima iz anketnog istraživanja na slučajnom uzorku mladih koji su nedavno završili obrazovanje provedena je analiza pomoću tri kriterijske varijable: završavanje studija, studijski uspjeh i brzina završavanja studija. One su izabrane jer sve tri pojedinačno i ukupno ukazuju na efikasnost procesa visokog obrazovanja, ali sučeljene s podacima o načinu studiranja, ostalim troškovima studiranja, socio-ekonomskom obiteljskom zaleđu studenata te primanjem neizravne državne financijske pomoći ukazuju i na probleme jednakosti u pristupu javnom visokom obrazovanju u Hrvatskoj. Dobiveni rezultati ukazuju na činjenicu da su šanse za završavanje studija prije svega vezane uz socio-ekonomski status studenata. Završnost je posebno lošija kod studenata iz nižeg socioekonomskog stratuma koji ne plaćaju školarinu što sugerira da postojeći instrumenti financijske pomoći za neakademske troškove nisu dostatni ovoj skupini. Na veću brzinu završavanja studija utječu troškovi koji studenti imaju za plaćanje školarine, niži socio-ekonomski status studenta te primanje financijske pomoći uvjetovane dinamikom studiranja (stipendije).