Socioekonomski status pojedinca ima utjecaj na gotovo sve sfere njegova/njezina života, uključujući i obrazovanje. Cilj je ovoga rada utvrditi i objasniti povezanost socioekonomskog statusa obitelji učenika i njihovog obrazovnog postignuća. Rad se temelji na OECD - PISA međunarodnom istraživanju provedenom u Hrvatskoj 2006. godine na uzorku od 5 209 petnaestogodišnjih učenika srednjih škola. U radu su korišteni ispitni rezultati učenika iz prirodoslovne pismenosti, kao i varijable i indeksi socioekonomskog statusa konstruirani od strane OECD-a. Prikazane su distribucije pojedinih varijabli vezanih uz utvrđivanje socioekonomskog statusa, kao što su obrazovanje roditelja, mjesečni prihodi kućanstva, novčana izdvajanja za obrazovne potrebe i obiteljski obrazovni resursi te njihove razlike s obzirom na hrvatske regije. Multiplom regresijskom analizom potvrđena je povezanost socioekonomskih indikatora s uspjehom učenika na ispitu iz prirodoslovlja. Prediktorski model sastavljen od tri indeksa (najviši međunarodni socioekonomski indeks zanimanja, indeks obiteljskih obrazovnih resursa i indeks posjedovanja kulturnih dobara) i četiri varijable (prosječni mjesečni prihodi kućanstva, prosječni mjesečni izdaci za obrazovanje, broj knjiga u kućanstvu i najviši stupanj obrazovanja roditelja) tumači 23% ukupne varijance postignuća iz prirodoslovne pismenosti. Drugi model s uključenom regijom stanovanja dodatno pridonosi za 1% upućujući na značajnu povezanost obitavanja u pojedinoj regiji s postignućem u prirodoslovlju. Zaključak je ovoga rada da je socioekonomski status (uz regionalnu pripadnost) značajan prediktor obrazovnog postignuća te je on važan faktor u analizama i interpretacijama ispitnih rezultata PISA istraživanja, iako bi za Hrvatsku bila potrebna adaptacija PISA indeksa kako bi oni vjerodostojnije predstavljali podatke. Preporučljiva je kontinuirana analiza ispitnih rezultata prikupljenih PISA istraživanjem u kojoj će se, uz neke općenite pokazatelje obrazovnog uspjeha, kao što su obrazovni sustav, kvalificiranost profesora i školska infrastruktura, u obzir uzimati i socioekonomski status učenika.