Podaci o činjeničnom stanju ne predstavljaju dovoljan, ali su svakako nužan čimbenik za učinkovito kreiranje javnih politika, pa tako i onih obrazovnih. Ovaj prilog kroz seriju statističkih podataka okupljenih u publikacijama DZS-a prikazuje kretanje pokazatelja participacije, prolaznosti, trajanja i režima plaćanja studija u Republici Hrvatskoj. U protekla dva desetljeća hrvatski sustav visokog obrazovanja doživio je najveću transformaciju u proteklih pola stoljeća. Došlo je do usporednog omasovljenja i komercijalizacije studiranja, što je pojava koja je svoj pun zamah u Hrvatskoj doživjela i prije pokretanja bolonjskog procesa, a najprisutnija je na stručnim studijima te ekonomskim, prometnom i pravnim fakultetima. Usprkos ekspanziji sustava i produljenju prosječnog trajanja studiranja, prolaznost na studijima nešto se povećala kroz proteklo desetljeće. Zajedno se sve to odrazilo i u vidu značajnog povećanja broja studenata i udjela generacije koji uspješno završava studij, iako i dalje oko 40% studenata ne završava studij koji su upisali. Hrvatska još zaostaje za većinom zemalja EU-a i OECD-a kako po udjelu generacije koji postiže visoko obrazovanje, tako i po udjelu studenata koji prekidaju studij.