Cilj istraživanja bio je utvrditi povezanost između aktivnosti koje se obavljaju u slobodno vrijeme i subjektivnog blagostanja kod zdravstvenih djelatnika. Na uzorku od 185 zdravstvenih djelatnika iz tri zdravstvene ustanove u Hrvatskoj primijenjen je upitnik o zadovoljstvu s obzirom na mogućnost da se u slobodno vrijeme obavlja 15 pojedinačnih aktivnosti te nekoliko mjera subjektivnog blagostanja: životno zadovoljstvo, osjećaj sreće i zadovoljstvo poslom. Regresijskim analizama ispitan je utjecaj zadovoljstva mogućnošću da se u slobodno vrijeme obavljaju različite aktivnosti na svaku od mjera subjektivnog blagostanja. Rezultati su pokazali općenito da su ispitani zdravstveni djelatnici najzadovoljniji mogućnošću da u slobodno vrijeme obavljaju aktivnosti vezane uz obiteljski život (bavljenje djecom, provođenje vremena sa supružnikom ili partnerom, kupovanje za potrebe domaćinstva), a najmanje zadovoljni mogućnošću sudjelovanja u različitim organizacijama, rekreativnog vježbanja i praćenja dnevnih događaja u medijima. Jedini značajni prediktor životnog zadovoljstva bila je mogućnost da se kupuje za potrebe domaćinstva, dok je za osjećaj sreće bila prediktivna jedino dob sudionika. Mlađa životna dob upućivala je na veći osjećaj sreće. Zadovoljstvo poslom najbolje je predviđalo zadovoljstvo uspostavljenom ravnotežom između života i rada.