Ciljevi rada su: 1) procijeniti broj starijih osoba koje ne primaju mirovine, 2) analizirati njihova socijalna, demografska i obiteljska obilježja, 3) istražiti i usporediti neke indikatore kvalitete života starijih osoba bez mirovina s indikatorima kvalitete života starije umirovljeničke populacije, 4) analizirati strukturu primanja i ulogu transfera socijalne pomoći u kućanstvima u kojima žive starije osobe bez mirovina te 5) raspraviti o modelima socijalne zaštite za starije osobe bez mirovina. Izvor podataka bilo je Europsko istraživanje o kvaliteti života, koje je u Hrvatskoj proveo UNDP u 2006. godini. Za potrebe ovoga rada iz ukupnog uzorka izdvojen je reprezentativan subuzorak osoba starijih od 64 godine (1 661 ispitanik). Prema procjenama, 12,4% starijih osoba u RH ne prima mirovine. Preko 95% svih starijih osoba bez mirovina čine žene. Medijan ekvivalentnog kućanskog dohotka starijih osoba bez mirovina dvostruko je niži od medijana kućanskog dohotka starijih umirovljenika. Također, starije osobe bez mirovina općenito imaju lošije pokazatelje kvalitete života od starijih umirovljenika. U najnepovoljnijoj ekonomskoj poziciji su starije osobe bez mirovina koje žive u samačkim kućanstvima. Upravo one najčešće primaju socijalnu pomoć. Analizirani su prednosti i nedostaci socijalnih mirovina i socijalne pomoći kao alternativa u socijalnoj zaštiti starije populacije bez mirovina. U Hrvatskoj su socijalne mirovine na temelju provjere resursa prihvatljivije s fiskalnog i političkog stajališta nego univerzalne socijalne mirovine.