Polazeći od osnovnih demografskih trendova, Hrvatska s udjelom osoba starijih od 65 godina od 15,7% prati prosjek zemalja Europske unije. Budući da starenje populacije predstavlja jedan od najvećih izazova s kojim se svijet suočava, položaj starih ljudi u društvu, kvaliteta života u starijoj dobi i trendovi u politici skrbi za stare predmet su interesa kako političkih tako i stručnih i znanstveno-istraživačkih krugova najvećeg broja razvijenih zemalja u svijetu. Analiza trendova u skrbi za starije osobe u zemljama EU-a, a jednako tako i u RH, ukazuje na promoviranje zdravog i aktivnog starenja na koje se gleda kao na ključ za osiguravanje ravnopravne uloge osoba treće životne dobi u društvu. Zajednička strategija za većinu politika skrbi za stare europskih zemalja podrazumijeva jačanje skrbi zajednice, pod vidom razvijanja izvaninstitucionalnih oblika skrbi. Naime, za razliku od europskih zemalja u kojima se politika skrbi u europskim zemljama sve više usmjerava prema pružanju pomoći u kući, nastojeći starije osobe zadržati u njihovom domu, trendovi u skrbi za stare u RH samo jednim dijelom prate one na razini zemalja EU-a zbog nerazvijenosti lokalnih oblika upravljanja sustavima skrbi za stare, neadekvatne mreže institucionalnih oblika skrbi, nerazvijenih i nedovoljno jasnih sustava financiranja itd. Starenje mijenja društvo u važnim i temeljnim elementima njegovog funkcioniranja i zahtijeva složenu procjenu i reorganizaciju ekonomskog i društveno političkog okvira.