U ovom smo istraživanju nastojali dati odgovor na sljedeća pitanja. Prvo, postoji li u prostoru socijalno-ekonomskih orijentacija unutarnje koherentan model neoliberalne ideologije ili eventualno mješoviti ideologijski obrazac. I drugo, razlikuju li se ispitanici različitog socio-ekonomskog statusa u pogledu internalizacije pojedinih latentnih socijalno-ekonomskih dimenzija. Istraživanje je provedeno na uzorku studenata prve godine na Sveučilištu u Zagrebu (N=223). Faktorskom analizom socijalno-ekonomskih orijentacija ekstrahirana su četiri faktora koje smo nazvali Tržišna orijentacija, Egalitarizam, Poduzetnička orijentacija i Državni intervencionizam. Nismo, dakle, utvrdili postojanje koherentnog modela neoliberalizma unutar kojeg bi se nužno morale međusobno isključivati vrijednosti liberalno-individualističke i egalitarno-etatističke orijentacije. Rezultati kanoničke diskriminacijske analize su pokazali da mješavinu egalitarnog-etatizma i jedne komponente liberalizma u većoj mjeri iskazuju ispitanici nižeg pasivnog socio-ekonomskog statusa. Faktorskom analizom latentnih dimenzija socijalno-ekonomskih orijentacija utvrđeno je postojanje dva superfaktora koje smo nazvali Ideologija socijalnog liberalizma i Ideologija državnog intervencionizma. Rezultati kanoničke diskriminacijske analize su pokazali da ispitanici nižeg pasivnog socijalnog statusa u većoj mjeri iskazuju miješanu ideologiju socijalnog liberalizma i državnog intervencionizma. Drugim riječima, na trećoj razini kanoničkih faktora može se jasno uočiti jedan potpuno kontradiktorni političko-ideologijski obrazac kod ispitanika nižeg socio-ekonomskog statusa. Istraživanje implicite ukazuje na mogućnost da se bez sveobuhvatne socijalne politike u državnom sektoru, a još više one u privatnom, mogu pojaviti različiti oblici političke radikalizacije u društvu.