U uvodnom dijelu autorica se osvrće na izazove samog procesa reintegracije bivših sudionika ratova u mirnodopski i civilni život. Ističe kako je ključni preduvjet uspješne reintegracije podizanje razine zapošljivosti veteranske populacije. Ukratko se navode posljedice Domovinskog rata te obilježja programa pomoći bivšim veteranima u Hrvatskoj i u drugim zemljama.

U radu se daje iscrpan pregled prava sudionika Domovinskog rata i članova njihovih obitelji te podaci o broju korisnika i izdataka za pojedina prava u razdoblju od 2002. do2006. godine.

Branitelji u sveukupnoj hrvatskoj populaciji, čak i u usporedbi s vojnim silama kao što je SAD, čine relativno brojnu skupinu. Komparativno gledano, Republika Hrvatska svojim je braniteljima namijenila širok krug prava koja zahvaćaju gotovo sve sustave socijalne zaštite, ali i šire od toga. Podaci svjedoče stalnom rastu kako broja korisnika pojedinih prava, tako i izdataka. Ponajprije zabrinjava veliki i stalni rast korisnika prava na invalidsku mirovinu te visok broj nezaposlenih branitelja. Unatoč visokim izdacima za stambeno zbrinjavanje branitelja, brojni zahtjevi ostaju neriješeni te će još dugo predstavljati problem s kojim će se vlade morati nositi.

Autorica konačno upozorava na izostanak evaluacije postojećih programa pomoći, kao i na potrebu preusmjeravanja sustava skrbi za branitelje s pretežno kompenzacijskih mjera na razvoj različitih integracijskih programa.