Porez na dohodak javlja se u vrijeme rastuće industrijalizacije, kada sve više ljudi ostvaruje dohodak čime se otvara mogućnost uvođenja dohotka kao novog predmeta oporezivanja. S obzirom na svoju slojevitost i tehniku ubiranja, porezni je oblik koji ulazi u krug najsloženijih poreznih oblika. Stoga je bitan preduvjet njegova uspješna ubiranja razvijeno gospodarstvo s visokom zaposlenošću, kvalitetno ustrojene računovodstvene i porezne službe, te izražena spremnost poreznih obveznika na suradnju s poreznom vlašću. Razlog složenosti poreza na dohodak leži u činjenici da mu je, pored ostvarenja fiskalnog cilja, povjereno i ostvarivanje brojnih drugih ciljeva, prije svega, ciljeva socijalne naravi. Socijalno obilježje poreza na dohodak na jasan način dolazi do izražaja uvažavanjem osobnih obilježja poreznog obveznika i prihvaćanjem osobnog odbitka kao neoporezivog dijela dohotka koji služi podmirivanju osobnih životnih potreba, koje rastu usporedno s porastom standarda građana. Poreznom se obvezniku osobni neoporezivi iznos nadalje povećava kako raste broj osoba koje on uzdržava, što jasno govori u prilog socijalne naravi oporezivanja dohotka. Povrh toga, socijalna crta poreza na dohodak izražava se i oporezivanjem razmjerno gospodarskoj snazi, što je pridonijelo tome da se o porezu na dohodak danas govori kao o relativno pravednom porezu, koliko jedan porezni oblik uopće pravedan može biti. Međutim, porezna pravednost koja se ostvaruje progresivnim sustavom oporezivanja dohotka, kao i postojanje brojnih poreznih oslobođenja i poreznih privilegija druge vrste dovodi do složenog postupka izračuna poreza, što je podložno kritici sa stanovišta troškovne isplativosti njegova ubiranja. Radi umanjenja složenosti takve vrste u budućnosti se može očekivati porezno pojednostavljenje unutar tradicionalnog sustava poreza na dohodak. Za očekivati je da će se pojednostavljenje izraziti kroz djelomično smanjenje subjektivizacije poreza na dohodak (tzv. depersonaliziranje poreza na dohodak), te zaokret prema paušaliziranju i tipiziranju obračuna i naplate poreza na dohodak, što će se izravno odraziti i na umanjenje socijalne uloge poreza na dohodak.