Silovanja žena tijekom ratu u Hrvatskoj, a osobito u BiH, nametnula su, uz niz etičkih pitanja, i ona o pravnom statusu silovanjem začete djece. U člansku se iznose različiti oblici pravne pomoći i zaštite u vezi s trudnoćom odnosno porodom djece kao posljedicom masovnog silovanja žena. Posebice se naglašava različit pravni položaj žena državljanki Republike Hrvatske od onih iz BiH i objašnjavaju se mehanizmi socijalnog zbrinjavanja, prekida trudnoće i obiteljsko-pravnih instituta zbrinjavanja djece. U okviru postojećih instituta obiteljskog prava analizira se problem materinstva djece začete silovanjem i potom ostavljene, presumpcije očinstva i roditeljsko pravo nad takvom djecom. Posebna je pažnja usmjerena prema pravima djece i tzv. međudržavnom usvojenju kao pravnoj mogućnosti iznalaženja bolje (pravne) sudbine za ostavljenu, silovanjem začetu djecu.