Naše znanje o promjenama u strukturi obitelji je nepotpuno. Opće teorije olakšavaju da u dugim vremenskim odsječcima razumijemo smjer promjenama obitelji, koja postupno gubi funkcije i postaje nestabilnija, ali su nam od male pomoći u kratkoročnim predviđanjima i u brzo promjenjivim situacijama. U Hrvatskoj danas malo se pouzdano zna o dramatičnim promjenama u strukturi obiteljskih zajednica. Nema istraživanja, institucije su zaokupljene problemima i posljedicama rata, pa navedeni indikatori pokazuju samo da su promjene brze i burne, a ne mogu objasniti tijek promjena. U radu se iznose i teorije o promjenama obitelji (Ogburn, Zimmerman, Good, Parsons) i objektivnim procesima industrijalizacije i urbanizacije pridaje presudno značenje za promjene obitelji. Iznose se podaci o broju članova domaćinstva i razvodima brakova u Hrvatskoj. Posebno se razrađuju pravno-teorijske implikacije teze o ograničenjima pravne regulacije obiteljskog života. Autor smatra da pravna regulacija sadrži neizbježne regulativne disfunkcije.