Rad daje uvid u proces europeizacije i nastoji istražiti ovaj fenomen u svezi s reformama socijalne politike u zemljama jugoistočne Europe. Analiza je usredotočena na zemlje jugoistočne Europe s različitim statusom pridruživanja Europskoj uniji poput Slovenije (zemlja EU), Bugarske i Rumunjske (zemlje kandidati EU), te zemlje koje apliciraju za pristup EU (npr. Hrvatska** i Makedonija).Nakon kratkog teorijskog razmatranja pojma europeizacije, u članku se nastavlja s općom ocjenom razlika u dostignutom stupnju europeizacije u tim zemljama. Različite institucionalne i zakonske preobrazbe početna su to-čka u razmatranju regionalne sposobnosti i potencijala za demokratizaciju i prilagodbu EU standardima. Očito je da spomenute zemlje možemo razvrstati u „prvu ligu“, sa Slovenijom i (sve više) Hrvatskom kao vodećima, te Rumunjsku i Makedoniju koje su sporije u ovom procesu. Paralelno s tim uspoređuje se razina institucionalne europeizacije među zemljama jugoistočne Europe.Daljnja analiza se usredotočuje na instrumente Europske unije koji se primjenjuju na zemlje aplikante i aspirante iz jugoistočne Europe. Mehanizmi koji se pritom analiziraju su, između ostaloga, sljedeći: strategija prije pri-druživanja, regionalni pristup, Pakt o stabilnosti, Proces stabilizacije i pri-druživanja, praćen Sporazumima o stabilizaciji i pridruživanju, CARDS pro-gram i, konačno, socijalni dio acquis communautairea. Ti instrumenti ukazuju na nedostatnost neposrednih intervencija socijalne politike u zemljama kan-didatima i aplikantima, što odražava ograničen djelokrug socijalne politike Unije, koji obuhvaća samo područja koja su posredno ili neposredno povezana s djelovanjem tržišta rada. Da bi se istražio utjecaj tih instrumenata u socijalnoj politici zemalja jugoistočne Europe, pomnije su istražene socijalne politike Slovenije i Makedonije. Članak završava s nekoliko preporuka za unapređivanje uloge Unije u daljnjem definiranju puta socijalne politike u zemljama koje joj se žele priključiti.