U radu se polazi od značajnih promjena koje su se dogodile u zapadnoeuropskim sustavima socijalne pomoći. Općenito je poraslo zanimanje među znanstvenicima i političarima za ovaj segment socijalne sigurnosti. Analiziraju se uzroci zamjetnog porasta broja korisnika i izdataka socijalne pomoći u tim zemljama. Autor prvo ukazuje na temeljne odrednice socijalne pomoći te ukratko prezentira razvoj zapadnoeuropskih sustava pomoći. Empirijski je utvrđeno da se grupacije zapadnoeuropskih zemalja razlikuju s obzirom na brojna obilježja socijalne pomoći te da se modeli socijalne pomoći nužno ne poklapaju s režimima socijalne države. Unutar sustava socijalne sigurnosti pojedinih zemalja mogu koegzistirati suprotstavljeni modeli. Kako se zbog ekonomskih i društvenih promjena izmijenila uloga socijalne pomoći, posebna je pažnja posvećena budućim prijedlozima reforme socijalne pomoći. Dosadašnje reforme uglavnom nisu uspjele bitno smanjiti ni broj korisnika niti socijalne izdatke namijenjene socijalnoj pomoći. S gledišta budućnosti socijalne pomoći, podrobno su analizirani prijedlozi “radikalne” i “parcijalne” reforme socijalne pomoći.