6. REGIONALNA KONFERENCIJA O PRIKUPLJANJU SREDSTAVA (FUNDRAISINGU) ZA ISTOČNU I SREDNJU EUROPU
Dubrovnik, 12. – 14. listopada 1998.
U Dubrovniku je od 12. do 14. listopada 1998. održana Šesta regionalna trening-konferencija o prikupljanju sredstava ( fundraisingu ) za Istočnu i Srednju Europu. Organizator konferencije je bio Centar za razvoj neprofitnih organizacija (CERANEO), Zagreb, u suradnji s International Fund Raising Group (IFRG), London, UK. Konferenciji je prisustvovalo oko 200 sudionika iz Hrvatske i ostalih zemalja Srednje i Istočne Europe.
Cilj je ove konferencije bio okupiti neprofitne organizacije iz Hrvatske i cijele regije, omogućiti im stjecanje osnovnih i novih vještina, tehnika i znanja s područja istraživanja izvora i prikupljanja sredstava ( fundraisinga ), upoznati sudionike s novim trendovima u fundraisingu , omogućiti predstavljanje njihova rada, njihovo bolje upoznavanje i poticanje međusobne komunikacije. Značenje je ove konferencije posebno u mogućnosti koja je dana sudionicima iz Hrvatske, kako bi uspostavili komunikaciju s potencijalnim donatorima, predstavnicima lokalne uprave i samouprave, gospodarskim subjektima i međusobno.
Tijekom konferencije nastojalo se kroz plenarna predavanja, panel-diskusije i radionice odgovoriti na pitanja, vezana uz problem izvora i tehnika prikupljanja sredstava, principima fundrasinga, suradnji nevladinih, neprofitnih organizacija s lokalnom upravom i samoupravom, gospodarstvom i međunarodnim fundacijama.
Gojko Bežovan, kao predsjednik CERANEA, a ujedno i domaćin konferencije, izložio je osnovne informacije o neprofitnom, nevladinom sektoru u Hrvatskoj. Govorio je o zakonskom okviru osnivanja i registraciji neprofitnih organizacija, te o problemima proizašlim iz Zakona o udrugama iz 1997. godine za koji misle (CERANEO i Hrvatski pravni centar) da ne potiče slobodu udruživanja i razvoj civilnog društva. Broj novoosnovanih društvenih organizacija i udruženja građana od 1991. pa do 1997. godine bio je 21.945, a od tog je broja, po novom Zakonu iz 1997. godine, preregistrirano oko 18.000 organizacija. Očita je potreba promjene ovog Zakona.
Osvrnuo se na probleme i potrebe neprofitnih organizacija te istakao neadekvatan zakonski, posebno porezni tretman ovih organizacija, njihovu nedovoljno jasnu ulogu u društvu, stavove građana da samo država treba riješiti njihove probleme, neadekvatnu osposobljenost, medijsku zapostavljenost, oskudnije izvore financiranja i neadekvatnu suradnju među samim organizacijama, kao glavne prepreke za značajniji razvoj ovakvih organizacija u Hrvatskoj.
Siniša Zrinščak je govorio o suradnji neprofitnih organizacija i lokalne uprave i samouprave te je prikazao rezultate upitnika koji je CERANEO, u suradnji sa Savezom gradova i općina Hrvatske, proveo kako bi dobio informacije o suradnji gradova i udruga u Hrvatskoj. Prezentirao je rezultate 60 popunjenih upitnika od 120 koji su upućeni na adrese poglavarstva gradova. Dobiveni podaci ukazuju da poglavarstva teško procjenjuju broj udruga, a da podaci postoje za udruge s kojom postoji određena suradnja. Najviše su financirane udruge s područja športa, zatim kulture, socijalne skrbi, te vatrogasci, veterani i dragovoljci. Dodjela financijske pomoći isključivo je vezana uz odluke poglavarstva na temelju pojedinačnih zahtjeva, a institucija javnog natječaja je gotovo nepoznata. Poglavarstva uočavaju mogućnost udruga u rješavanju problema no, usprkos tome, takve inicijative nisu vrednovane kao osobito uspješne. Zanimljivo je da prevladava zadovoljstvo u suradnji s udrugama te da se izražava spremnost za sudjelovanje u radu seminara kojim bi se obučavali službenici i čelnici o suradnji s udrugama radi zajedničkog rješavanja problema u lokalnoj zajednici. Ako jedinice lokalne samouprave prepoznaju značenje djelovanja udruga, onda je vrijeme da predstavnici gradova progovore o svim vidovima udruga. Stoga je u zaključku predložio da Savez gradova i općina izradi Deklaraciju o suradnji gradova i udruga. Ta bi Deklaracija predstavljala poticaj zakonskim i društvenim inovacijama u tom području.
Zanimljivo je bilo predstavljanje uspješne suradnje Eko-centra Caput Insulae – Beli i lokalne samouprave otoka Cresa, koji zajedničkim snagama ostvaruju višestruke ciljeve na obostranu korist i zadovoljstvo. Eko-centar Caput Insulae – Beli je neprofitna udruga koja djeluje integralno na zaštiti i očuvanju prirodnog i kulturno-povijesnog naslijeđa. Eko-centar provodi niz znanstvenih, obrazovnih i zaštitarskih projekata na otoku Cresu polazeći od stava, da je najvrjednija prirodna područja i ugrožene vrste moguće očuvati samo holističkim pristupom.
Kako bi s tim projektima bili upoznati stanovnici Beloga, kako bi od njih mogli zatražiti savjete, ali i dobiti podršku lokalnog pučanstva, osnovali su Savjet-Eko centra. U tom su tijelu predstavnici sela (predsjednik mjesnog odbora, župnik, vlasnik auto-kampa i sl.) i predstavnici lokalne samouprave (gradonačelnik), te ravnatelj osnovne škole, a naknadno su uključena i dva predstavnika županije.
Nakon pet godina djelovanja su zaključili kako je potrebno da jedan predstavnik sela bude i član Upravnog odbora Eko-centra. Tako bi se programi mogli još uspješnije provoditi. Grad Cres iz proračuna odobrava sredstva za programe Eko-centra, važnim otoku, a također i Turistička zajednica grada Cresa financira neke od programa. Značajan rezultat petogodišnjeg djelovanja Eko-centra na otoku je promjena politike samouprave prema zaštiti okoliša na otoku i uspješna suradnja lokalne samouprave i neprofitne organizacije.
Eko-centar nema samo dobru i uspješnu suradnju s lokalnom samoupravom već su nam, u suradnji s brokerskom kućom FIMA iz Varaždina, pokazali koliko djelotvorna i efikasna može biti suradnja neprofitne organizacije i gospodarskog sektora. Naime, brokerska kuća FIMA je generalni sponzor zaštite bjeloglavih supova na otoku Cresu, te svoju firmu, između ostaloga, predstavlja javnosti i kroz promotivni spot o svom humanom sponzorstvu u zaštiti bjeloglavih supova. Na taj način može gospodarski sektor zvučno i prepoznatljivo prezentirati svoju djelatnost široj javnosti, a ujedno financijski podržavati kvalitetne programe neprofitnih organizacija.
Konferencija se, osim predavanja, sastojala i od posebno korisnih radionica u kojima su sudionici mogli iznositi iskustva i dobiti konkretne informacije o svim važnijim principima i tehnikama fundraisinga . Teme radionica su bile: Počeci u fundraisingu , Mehanizmi samofinanciranja, Kako napisati djelotvoran projekt, Marketinški pristup organizacije, Djelotvorno istraživanje donatora, Fundraising poštom, Fundraising na Internetu, Fundraising kroz posebne događaje. U radionicama se radilo u malim grupama, do najviše 20 zainteresiranih sudionika, pa je to bila dobra mogućnost stjecanja korisnih informacija o fundraisingu , a također se moglo razmijeniti i neposredno iskustvo u prikupljanju sredstava s ostalim predstavnicima udruga i s međunarodnim voditeljima radionica.
Radionicu Mehanizmi samofinanciranja u nevladinom sektoru vodio je Zdenko Sedlar iz SOS-dječjeg sela Lekenik, koji je napomenuo da nema gotovih recepata ili definitivnog pristupa kako osigurati sredstva i kako raditi sa sponzorima i donatorima. Namjena radionice je bila prikazati neke od okvira u radu na prikupljanju sredstava i neke od preduvjeta koji bi trebali biti ispunjeni prije, za vrijeme i nakon prikupljenih sredstava. Naglasio je važnost kvalitete programa za koje se traži sponzor/donator, te preciznog planiranja i definiranja ciljeva, koji su prema njegovu mišljenju preduvjet uspješnom fundraisingu . Značajno je održati suradnju s donatorom i na taj način motivirati sponzora da bude partner i suradnik organizacije čiji je program financirao.
Radionica Kako napisati djelotvoran prijedlog za namicanje sredstava zainteresirala je većinu predstavnika hrvatskih nevladinih organizacija, stoga što je nudila konkretne prijedloge o tome kako napisati program kojim će se organizacija predstaviti potencijalnom donatoru i zainteresirati ga za sebe i svoj projekt. U radionici zaključeno je kako mijenjanje načina fundraisinga ovisi o vremenu, mjestu, potrebama u konkretnoj zajednici, a samim time i u organizaciji, te da u skladu s time treba prilagoditi svoj prijedlog programa.
Jedan od ciljeva konferencije je bilo i pronalaženje potencijalnih donatora, pa su neki donatori predstavili svoje programe financiranja određenih programa te objavili uvjete natječaja. Tako je Academy for Educational Development (AED) predstavila svoje ciljeve razvoja programa neprofitnih organizacija u unapređivanju sudjelovanja javnosti u političkim procesima, na lokalnoj razini, za Hrvatsku. Program koji su predstavili imao je dva zasebna područja, jedan je projekt “Edukacija edukatora/Institucionalni razvoj”, a drugi je “Program financijskih potpora”. Svrha je edukacijskog programa obučiti mlade ljude u području institucionalnog razvoja, javnog zagovaranja, povećavanja prepoznatljivosti organizacija u društvu i sl., a financijski program treba osigurati potporu za odabrane hrvatske udruge, koje se bave ljudskim pravima, zaštitom okoliša, gospodarskim razvojem, pitanjima žena, socijalnom skrbi i sl.
Održana konferencija o fundraisingu je bila višestruko važna i korisna. Prvo, naša zemlja je dobila mogućnost biti domaćinom takvom velikom međunarodnom skupu, te su i na taj način naše neprofitne organizacije mogle predstaviti sebe i svoje programe svijetu i potencijalnim donatorima. Drugo, organizacije su dobile informacije o najnovijim načinima i tehnikama prikupljanja sredstava i komuniciranja s donatorima. Treće, razmijenjena su iskustva, a time se povećalo znanje i vještina o uspješnom fundraisingu , mehanizmima samofinanciranja, načinu komuniciranja s donatorom i sl.
Marijana Kletečki