Cilj rada bio je ispitati strukturu svakodnevnih aktivnosti, financijsko stanje, percipiranu razinu socijalne podrške i intenzitet traženja posla nezaposlenih osoba u Republici Hrvatskoj, te provjeriti postoje li između kratkotrajno i dugotrajno nezaposlenih osoba razlike koje upućuju na djelovanje procesa socijalne isključenosti. Taj proces implicira krug socijalne degradacije u kojem dugotrajna nezaposlenost vodi siromaštvu i socijalnoj izolaciji koji, potom, dodatno povećavaju marginalizaciju na tržištu rada. Ukoliko postoji ova spirala socijalnog srozavanja, onda bi osobe koje su duže vremena nezaposlene trebale pokazivati promijenjenu strukturu svakodnevnih aktivnosti, veći stupanj financijske deprivacije, manju socijalnu podršku i smanjeni intenzitet traženja posla. Istraživanje je provedeno u ljeto 2003. godine u 25 ispostava Hrvatskog zavoda za zapošljavanje diljem Hrvatske, na uzorku registriranih nezaposlenih osoba (N = 1138). Analizom prikupljenih podataka ustanovljene su mnoge spoznaje o značajkama i ponašanju nezaposlenih osoba, ali pretpostavljene razlike između kratkotrajno i dugotrajno nezaposlenih osoba nisu pronađene. To upućuje na zaključak da proces socijalne isključenosti u Hrvatskoj (zasada) još nije prisutan.