S 13,2% osoba u dobi od 65 i više godina (1997.), Slovenija se svrstava među stara društva, a udio starih u njenom stanovništvu se i dalje povećava. Očekivano trajanje života za osobe iznad 65 godina je za jednu godinu kraće nego u Njemačkoj, što je pokazatelj dobre kvalitete života, osobito umirovljenika. Oni su ravnomjerno raspoređeni u svim dohodovnim razredima. Ni drugi indikatori ne potvrđuju stereotip o vezi između starosti i siromaštva. Ispod granice siromaštva su osobe bez mirovine i osamljeni stari seljaci. Među problemima, povezanim s društvenim položajem starih, su porast potrebe za pomoći i njegom, opterećivanje članova obitelji, gubitak smisla života, samoubojstva i neizgrađena kultura umiranja. Ostvarivanje ljudskih prava u starosti znači, prije svega, skrb za kvalitetu života starih i sprečavanje diskriminacije na osnovi starosti. Kvaliteta života se osigurava, prije svega, sustavima mirovinsko-invalidskog i zdravstvenog osiguranja te mjerama socijalne zaštite pod pretpostavkom gospodarske uspješnosti države kao cjeline. Na svim tim područjima odvijaju se procesi reformiranja i pluralizacije, koji bi trebali, uz jasnije definiranje aktivnosti i mreže javne službe, povećati odgovornost pojedinca za vlastito blagostanje te preraspodijeliti odgovornost za skrb uz državu i na druge nositelje.