U radu se analizira utjecaj poreza i socijalnih naknada na isplativost rada u Hrvatskoj i Sloveniji. Promatraju se neaktivne i nezaposlene osobe i njihov hipotetski prelazak u zaposlenost, a kao glavni pokazatelj isplativosti rada izračunava se participacijska porezna stopa (PPS), koja mjeri koliki će dio bruto plaće ostvarene na novom poslu biti izgubljen iz proračuna kućanstava zbog povećanja iznosa plaćenih poreza i smanjenja iznosa primljenih socijalnih naknada. Za razliku od ranijih istraživanja, koja su za obje zemlje napravljena na hipotetskim podatcima, u ovom se radu po prvi put izračuni i analiza PPS-a zasnivaju na anketnim podatcima, čime se za obje zemlje dobiva realna slika stanja na području isplativosti rada. Analiza je provedena na podatcima i sustavu poreza i socijalnih naknada za 2017., a glavni alat koji se koristi je EUROMOD − mikrosimulacijski model poreza i socijalnih naknada za zemlje EU-a. Rezultati pokazuju da je prosječni PPS u Hrvatskoj umjerene veličine od 31,3%, a Slovenija ima za 11,3 postotnih bodova veći PPS. Visok PPS u obje zemlje će s većom vjerojatnošću imati osobe s većim brojem maloljetne djece i osobe s nižom razinom tržišnog dohotka ostalih članova kućanstva, a u Hrvatskoj će to imati i osobe koje imaju samo osnovnoškolsko obrazovanje.