Cilj rada je ispitati horizontalne nejednakosti u visokom obrazovanju u hrvatskom kontekstu. Polazeći od teorije kulturne i socijalne reprodukcije (Bourdieu, 2011.) postavlja se hipoteza da su, nezavisno od uspjeha u srednjoj školi, razlike u vjerojatnosti odabira fakulteta različitog društvenog statusa u određenim područjima studija povezane s kulturnim i ekonomskim kapitalom studenata. Provedene analize temelje se na podacima prikupljenim tijekom akademske godine 2016./17. na uzorku od 1 533 studenta druge i treće godine na 13 fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Kako bi se provjerila polazna hipoteza, u prvom je koraku utvrđena hijerarhija fakulteta okupljenih u područja studija prema stupnju obrazovanja roditelja studenata. Primjenom multinomijalne logističke regresijske analize ispitani su učinci kulturnog i ekonomskog kapitala studenata na vjerojatnost odabira fakulteta različitog društvenog statusa. Dobiveni rezultati pokazuju da je vjerojatnost odabira analiziranih skupina fakulteta povezana s ekonomskim i različitim oblicima kulturnog kapitala studenata i to nezavisno od uspjeha u srednjoj školi. Izuzetak čine dva fakulteta STEM područja čiji odabir nije povezan ni s ekonomskim ni s kulturnim kapitalom studenata, već prvenstveno ovisi o srednjoškolskom uspjehu. Iako je učinak pojedinih oblika ekonomskog i kulturnog kapitala dijelom parcijalan i nekonzistentan te se ne može poopćiti za sve ispitivane skupine fakulteta, dobiveni nalazi upućuju da se odabiri u visokom obrazovanju ne mogu odvojiti od socioekonomskog i sociokulturnog okruženja studenata.