NADLEŽNOSTI CENTARA ZA SOCIJALNU SKRB U HRVATSKOJ
Projekt pod nazivom “Reforma sustava socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj” Ministarstva rada i socijalne skrbi, a u suradnji i uz financijsku potporu Svjetske banke te Odjela za međunarodni razvoj Ujedinjenog Kraljevstva, trebao bi u godini dana svoga trajanja (travanj 2002. – svibanj 2003. godine) temeljito analizirati sve aspekte sustava socijalne skrbi te osmisliti njegov budući razvoj. Na tome trenutno radi šest timova stručnjaka: za financijska pitanja i decentralizaciju, za socijalnu pomoć, za socijalne usluge, za zapošljavanje i tržište rada, za administrativno i tehnologijsko jačanje te tim lokalnih resursa. Jedno od krucijalnih pitanja budućeg sustava svakako je mjesto i uloga centara za socijalnu skrb.
Danas u Hrvatskoj ima 79 centara za socijalnu skrb s 25 podružnica. Zajedno sa državnim (60) i privatnim domovima (54) socijalne skrbi te domovima za starije i nemoćne osobe u vlasništvu jedinica regionalne samouprave (46) oni čine temelj sustava socijalne skrbi. Započetim procesom decentralizacije djelomično je promijenjeno financiranje i upravljanje centrima, kao do tada izrazito centraliziranim ustanovama. Riječ je, ipak, samo o začetku važnog i dalekosežnog procesa. Naime, centri za socijalnu skrb i dalje su, prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi (na snazi od 1. srpnja 2001. godine) u vlasništvu države, premda se sredstva za izdatke za materijal, energiju, komunalne i druge usluge, tekuće održavanje, financijske izdatke te ostale nespomenute izdatke distribuiraju putem županijskih proračuna. Do srpnja 2001. godine ravnatelje centara imenovao je ministar, a sada ih bira upravno vijeće, sastavljeno od 5 članova: tri su predstavnici osnivača (tj. Ministarstva rada i socijalne skrbi), jedan predstavnik centra (bira ga njegovo stručno vijeće), a jedan predstavnik područne (regionalne) samouprave (bira ga njezino predstavničko vijeće).
Ove izmjene nisu, međutim, dotakle temeljno pitanje mjesta i uloge centra u lokalnoj sredini. Naše je prethodno istraživanje /usp. G. Bežovan, S. Zrinščak (2001.) Mogućnosti decentralizacije u socijalnoj politici i nove uloge lokalnih vlasti, Revija za socijalnu politiku 8(3-4):239-258/ pokazalo da su se u dijelu gradova, osobito onih većih, ponajviše od 1997. godine (tj. od kada je tadašnji Zakon o socijalnoj skrbi predvidio da gradovi s 5% svojih proračuna financiraju troškove stanovanja socijalno ugroženih) razvili dodatni socijalni programi, ali većinom kao paralelni programi centraliziranom sustavu. Suradnja gradova (u dijelu provođenja njihovih socijalnih programa) s centrima za socijalnu skrb nedovoljna je i neosmišljena. Treba li, stoga, predvidjeti daljnju decentralizaciju centara, u upravljanju i financiranju? Kako osmisliti odnos centara spram lokalnih socijalnih planova (županija, gradova, općina) koji bi trebali postati sredstvo analize socijalnih potreba u lokalnim sredinama te osmišljavanja i provođenja socijalnih programa primjerenijih tim sredinama? Kako uskladiti (vjerojatno i dalje putem centara) potrebu postojanja iste razine zadovoljavanja temeljnih socijalnih prava u cijeloj Hrvatskoj (npr. kod pomoći za uzdržavanje), a istodobno omogućiti veća prava i dodatne programe sredinama kojima to omogućuju njihovi financijski i kadrovski potencijali? U proteklih desetak godina u Hrvatskoj se razvio i neprofitni sektor u području socijalne skrbi, a to također postavlja na dnevni red i (zasada neriješeno) pitanje odnosa spram nevladinog sektora.
Druga velika grupa pitanja budućeg mjesta i uloge centara odnosi se na njihove nadležnosti. Niže objavljeni prikaz nadležnosti centara pokazuje da centri obavljaju izrazito veliki broj javnih ovlasti. Dijelom je to posljedica i reformi (većinom redukcije, odnosno redefinicije niza socijalnih prava) u drugim sustavima, kao što su zdravstveni, mirovinski, zapošljavanje i nezaposlenost. Ova analiza na taj način potvrđuje česte primjedbe socijalnih radnika iz centara da su pretrpani različitim poslovima te da za, primjerice, osmišljavanje i provođenje niza preventivnih socijalnih programa ili rad s klijentima unutar kojeg će se pojedinačno ispitati sve mogućnosti njihova osposobljavanja, osnaživanja, nalaženja odgovarajućeg posla i sl., a kako bi uz pomoć socijalnih radnika ili drugih stručnjaka riješili svoju nezadovoljavajuću socijalnu situaciju – jednostavno nema dovoljno vremena. Potrebno je stoga, dobro procijeniti koje su to sržne funkcije centara, a koje se nadležnosti mogu prepustiti drugim organizacijama (sudovima, profitnim ili neprofitnim organizacijama, savjetodavnim agencijama – primjerice kod poslova bračnog savjetovanja, starateljstva i sl.) ili drukčije organizirati kako bi se postupak učinio jednostavnijim, manje opterećujućim (npr. kod pomoći za uzdržavanje i drugih oblika materijalnih pomoći).
Rješenja koja predlože stručnjaci u okviru projekta “Reforma sustava socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj” morat će se raspraviti među svim djelatnicima sustava socijalne skrbi, kao i u široj stručnoj javnosti. Ovdje objavljeni prikaz nadležnosti centara za socijalnu skrb ima, stoga, dvostruku funkciju. U prvom je to redu važan dokument vremena, jer je riječ o prvoj sustavnoj razdiobi nadležnosti centara. No, još važnije, riječ je o pozivu na javnu raspravu o budućoj ulozi centara u reformiranom sustavu socijalne skrbi, a svaka rasprava mora počivati na detaljnoj analizi postojećeg stanja.
Prikaz nadležnosti centara za socijalnu skrb izradili su djelatnici Uprave socijalne skrbi Ministarstva rada i socijalne skrbi. Uz to, ovdje objavljujemo i podatke o broju korisnika pojedinih prava u socijalnoj skrbi, financiranih od strane Ministarstva rada i socijalne skrbi, a koje u prvom stupnju provodi centar. Ova je analiza preuzeta iz Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi od 2. listopada 2002. godine. Vrlo je indikativan i podatak (koji ovdje nije objavljen) da je broj korisnika socijalne skrbi u stalnom porastu. Primjerice, broj korisnika pomoći za uzdržavanje bio je u 1999. godini 82.171, a u 2001. godini 112.034. Broj korisnika doplataka za pomoć i njegu povećan je u istom razdoblju s 17.564 na 31.165 itd.
Siniša Zrinščak
Tablica 1.
Nadležnosti centara za socijalnu skrb
SOCIJALNA SKRB |
Centar za socijalnu skrb pokreće i u prvom stupnju provodi postupak za ostvarivanje prava na: |
1. savjetovanje |
2. pomaganje u prevladavanju posebnih teškoća |
3. pomoć za uzdržavanje |
4. jednokratnu pomoć |
5. doplatak za pomoć i njegu |
6. pomoć i njegu u kući |
7. osobnu invalidninu |
8. osposobljavanje za samostalan rad |
9. osposobljavanje za samostalan život |
10. troškove prijevoza radi osposobljavanja za samostalan život ili rad |
11. naknadu do zaposlenja |
12. skrb izvan vlastite obitelji |
13. kao i postupak za ostvarivanje drugih pomoći: pomoć u prehrani, pomoć za odjeću i obuću, pomoć za osobne potrebe korisnika stalnog smještaja, podmirenje pogrebnih troškova i podmirenje troškova ogrijeva |
14. dopust do sedme godine djetetova života |
15. rad s polovicom punog radnog vremena |
Tijekom ispitnog postupka za ostvarivanje nekog od navedenih prava u sustavu socijalne skrbi centar za socijalnu skrb: |
16. utvrđuje postojanje činjenica i okolnosti koje su od posebnog značaja za ostvarivanje određenog prava |
17. po potrebi, obzirom na zdravstveno stanje, odnosno tjelesne mogućnosti stranke pribavlja potrebne isprave, uzima izjavu stranke ili održava usmenu raspravu u domu stranke i na drugi način olakšava joj sudjelovanje u postupku |
18. utvrđuje mogućnost zakonskog obveznika uzdržavanja da doprinosi uzdržavanju osobe koja je podnijela zahtjev za ostvarivanje prava na pomoć za uzdržavanje |
19. pribavlja suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi za odobrenje jednokratne pomoći u iznosu višem od trostrukog iznosa osnovice ako ocijeni da se takvom pomoći u cijelosti zadovoljava potreba za koju se pomoć traži |
20. kod ostvarivanja prava na skrb izvan vlastite obitelji (smještaj u dom socijalne skrbi ili u udomiteljsku obitelj) odlučuje koji je oblik skrbi najprimjereniji za korisnika u konkretnom slučaju |
21. odlučuje o izboru doma socijalne skrbi za svakog pojedinog korisnika |
22. po izvršenoj obradi udomiteljske obitelji odlučuje o izboru udomiteljske obitelji za smještaj određenog korisnika |
23. zaključuje sporazum sa zakonskim obveznicima uzdržavanja glede njihovog sudjelovanja u plaćanju troškova skrbi izvan vlastite obitelji za korisnika |
24. zaključuje ugovor s udomiteljskom obitelji o međusobnim pravima i obvezama |
25. zaključuje ugovor s davateljem usluga pomoći i njege u kući |
26. provodi nadzor nad radom udomiteljske obitelji |
27. prati prilike u kojima živi smještena osoba |
28. preispituje postojanje činjenica i okolnosti koje su bile odlučujuće za donošenje rješenja o ostvarivanju prava na socijanu skrb, i ako promijenjene okolnosti o kojima ovisi ostvarivanje prava iz socijalne skrbi to zahtijevaju, donosi novo rješenje |
29. provodi unutarnji nadzor nad radom svojih ustrojbenih jedinica |
30. u svrhu ostvarivanja prava iz nadležnosti drugih tijela korisnicima prava iz socijalne skrbi izdaje uvjerenja i druge potvrde |
31. po podnescima stranaka izrađuje i dostavlja izvješća o ukupnim prilikama i ostvarenim pravima iz socijalne skrbi ovom ministarstvu |
32. vodi dokumentaciju i evidenciju o korisnicima socijalne skrbi |
33. provodi postupak vještačenja kao dio postupka u ostvarivanju nekog od prava s osnova socijalne skrbi za tjelesno ili mentalno oštećene osobe |
Budući je u većini slučajeva prvostupanjsko tijelo vještačenja osnovano pri centru za socijalnu skrb, ono obavlja sljedeće stručne i administrativne poslove: |
34. vodi evidenciju o dostavljenom zaključku centra za socijalnu skrb i priloženoj dokumentaciji |
35. vodi evidenciju o dokumentaciji dobivenoj tijekom pregleda, ispitivanja i opservacije od stručnjaka – članova tima vještačenja i drugih stručnjaka |
36. vodi zapisnik na sjednicama tijela vještačenja |
37. vodi knjige evidencije vještačenih osoba |
38. poziva članove tijela vještačenja i druge stručnjake na sjednice |
39. obavještava centar za socijalnu skrb koji je zatražio vještačenje, na osnovi zaključaka donijetih na sjednici ili na zahtjev predsjednika |
40. popunjava obrazac Nalaz i mišljenje |
41. po okončanju ispitnog postupka za ostvarivanje nekog od prava iz socijalne skrbi centar za socijalnu skrb donosi odgovarajuće rješenje u roku od 15 odnosno 30 dana, ako se provodi posebni ispitni postupak |
U cilju unapređenja djelatnosti socijalne skrbi centar: |
42. potiče i razvija samopomoć, dobrosusjedsku pomoć, dobrovoljni rad i druge djelatnosti |
43. predlaže mjere unapređenja politike socijalne skrbi |
44. predlaže, potiče i usklađuje druge aktivnosti u području socijalne skrbi na lokalnoj razini |
45. surađuje s humanitarnim, nevladinim, vjerskim i drugim organizacijama i udrugama na svom području |
46. dostavlja informacije o radu humanitarnih udruga na svom području koje ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi koristi kod ocjenjivanja i davanja prijedloga za potporu programima udruga iz sredstava državnog proračuna i Hrvatske lutrije d.o.o. |
47. dostavlja podatke ministarstvu nadležnom za poslove socijalne skrbi o djeci poginulih hrvatskih branitelja i o djeci invalida Domovinskog rata za koja su organizirana kumstva radi ažuriranja podataka, uspostavljanja i održavanja kontakata između djece i kumova |
OBITELJSKO-PRAVNA ZAŠTITA |
U području braka ovlaštenja centra za socijalnu skrb su: |
48. davanje mišljenja sudu u slučajevima odlučivanja o dopuštenju sklapanja braka maloljetnoj osobi |
49. davanje mišljenja sudu u slučajevima odlučivanja o dopuštenju sklapanja braka osobi potpuno lišenoj poslovne sposobnosti ili nesposobnoj za rasuđivanje |
50. podnošenje tužbe sudu radi utvrđivanja postoji li brak ili ne postoji |
51. podnošenje tužbe sudu za poništenje braka u slučajevima utvrđenim Obiteljskim zakonom |
52. provođenje postupka posredovanja prije rastave braka |
53. provođenje postupka i donošenje odluke o tome s kojim će roditeljem dijete živjeti, o susretima i druženju djeteta s drugim roditeljem, odnosno o smještaju djeteta tijekom postupka posredovanja ili tijekom trajanja parnice za rastavu braka |
54. iniciranje i nadziranje dogovora roditelja o skrbi za dijete (uzdržavanje, ostali sadržaji roditeljske skrbi) tijekom posredovanja odnosno do pravomoćnosti odluke o rastavi braka |
55. davanje mišljenja sudu glede donošenja odluke s kojim će roditeljem dijete živjeti i o roditeljskoj skrbi te susretima i druženju s drugim roditeljem u parnici za rastavu braka |
56. donošenje nove odluke o skrbi za dijete |
57. provođenje ovrhe svojih odluka |
U području odnosa roditelja i djece ovlaštenja centra za socijalnu skrb su: |
58. priznanje materinstva i očinstva (sastavljanje zapisnika, pozivanje drugog roditelja i djeteta starijeg od 14 godina radi pristanka na priznanje, suglasnost na priznanje u slučajevima iz čl. 62. st. 2. Obiteljskog zakona) |
59. pozivanje majke odnosno osobe koju je majka imenovala ocem djeteta u slučajevima kad prilikom upisa djeteta u maticu rođenih nema podataka o ocu djeteta |
60. podnošenje tužbe za utvrđivanje materinstva odnosno očinstva do osamnaeste godine života djeteta |
61. odobrenje skrbniku da u ime štićenika može podnijeti tužbu u slučajevima osporavanja materinstva odnosno očinstva |
62. imenovanje posebnog skrbnika djetetu u parnici radi osporavanja materinstva odnosno očinstva kad je dijete tužitelj, a maloljetno je ili mu je produžena roditeljska skrb nakon punoljetnosti |
63. provođenje postupka i odlučivanje o skrbi za dijete u slučaju odvojenog života roditelja |
64. donošenje odluke o zabrani susreta i druženja roditelja s djetetom |
65. postupanje i odlučivanje u slučajevima povrede djetetovih prava u vršenju roditeljske skrbi i izricanje mjera obiteljskopravne zaštite: |
a) upozorenje roditeljima na nedostatke u odgoju i skrbi za dijete |
b) nadzor nad vršenjem roditeljske skrbi |
c) oduzimanje prava roditelju da živi sa svojim djetetom te povjeravanje djeteta na odgoj i čuvanje drugoj osobi ili |
d) poduzimanje mjera zaštite djeteta kod kojeg je došlo do poremećaja u ponašanju |
e) pokretanje postupka pred sudom za oduzimanje roditeljske skrbi |
66. rješavanje u slučajevima spora među roditeljima oko ostvarivanja roditeljske skrbi ili o ostvarivanju djetetovih prava |
67. donošenje odluke o zabrani neovlaštenog približavanja roditelja djetetu |
68. provođenje ovrhe svojih odluka |
Na području posvojenja ovlaštenja centra za socijalnu skrb su: |
69. davanje mišljenja o podobnosti potencijalnih posvojitelja za posvojenje |
70. uzimanje suglasnosti odnosno pristanka za posvojenje od roditelja, djeteta poslije navršenih 12 godina života i bračnog druga osobe koja namjerava posvojiti |
71. provođenje postupka i donošenje rješenja o posvojenju |
72. rješavanje u slučajevima traženja uvida u spise posvojenja |
73. provođenje postupka i donošenje rješenja o raskidu roditeljskog posvojenja |
74. vođenje očevidnika i spisa predmeta o posvojenju na propisan način |
Na području skrbništva ovlaštenja centra za socijalnu skrb su: |
75. zaštita maloljetnika bez roditeljske skrbi te punoljetnih osoba koje nisu sposobne same brinuti o sebi |
76. donošenje odluka o stavljanju pod skrbništvo i imenovanju skrbnika |
77. popisivanje imovine štićenika i zaštita imovine štićenika |
78. utvrđivanje visine naknade štete počinjene štićeniku od strane skrbnika |
79. poduzimanje mjera za naknadu štete štićeniku (administrativnih i sudskih) |
80. odlučivanje o stavljanju roditelja u položaj skrbnika u odnosu na upravljanje imovinom djeteta |
81. kontroliranje rada skrbnika i njegovih izvješća |
82. ispitivanje prigovora na rad skrbnika |
83. poduzimanje mjera radi osiguranja sredstava za životne potrebe štićenika |
84. odobravanje skrbniku poduzimanja poslova koji prelaze okvire redovitog poslovanja |
85. rješavanje o pravu na naknadu skrbniku i o naknadi opravdanih troškova u vršenju skrbničke dužnosti |
86. provođenje postupka i donošenje odluke u slučajevima promjene skrbnika |
87. provođenje postupka razrješenja skrbnika |
88. predavanje imovine skrbniku na upravljanje |
89. odlučivanje o izboru i promjeni škole i zanimanja, prekidu školovanja ili o zapošljavanju maloljetnog štićenika |
90. donošenje odluke o roditeljskoj skrbi nakon punoljetnosti |
91. suradnja s tijelima državne uprave, lokalne samouprave, pravnim i fizičkim osobama u ostvarivanju skrbničke dužnosti |
92. posjećivanje štićenika najmanje dva puta godišnje i kad to zatraži skrbnik ili štićenik |
93. vođenje očevidnika i spisa predmeta osoba pod skrbništvom |
Na području uzdržavanja ovlaštenja centra za socijalnu skrb su: |
94. sklapanje izvansudske nagodbe između roditelja o uzdržavanju djeteta te punoljetnog djeteta i roditelja |
95. pokretanje i vođenje parnice u ime djeteta za uzdržavanje kad to roditelj ne čini |
96. dostavljanje izvješća sudu o socioekonomskim prilikama stranaka u postupcima o uzdržavanju |
97. pokretanje i vođenje postupka ovrhe odluka o uzdržavanju kad to roditelj ne čini |
98. provjeravanje da li obveznik uzdržavanja redovito plaća za uzdržavanje i poduzimanje potrebne mjere zaštite djeteta |
99. rješavanje po zahtjevima za privremeno uzdržavanje |
100. vođenje očevidnika odluka o uzdržavanju |
Na području imovinskih odnosa ovlaštenja centra za socijalnu skrb su: |
101. davanje odobrenja skrbniku bračnog druga koji je lišen poslovne sposobnosti da u njegovo ime može sklopiti bračni ugovor |
102. rješavanje u postupcima odobrenja roditeljima radi otuđenja ili opterećenja imovine maloljetnog djeteta radi njegova uzdržavanja, liječenja, odgoja, školovanja, obrazovanja ili za podmirenje neke druge važne potrebe djeteta |
Ostala ovlaštenja centra za socijalnu skrb na području obiteljsko-pravne zaštite su: |
103. postupanje po zahtjevima i zamolnicama nadležnih tijela drugih država, sukladno međunarodnim konvencijama, po kojima je ovo ministarstvo nadležno tijelo |
104. postupanje u određenim slučajevima po zahtjevu MUP-a prema odredbama Zakona o državljanstvu |
105. postupanje po Zakonu o osobnom imenu (određivanje osobnog imena djeteta, davanje mišljenja o opravdanosti promjene osobnog imena djeteta, rješavanje u slučajevima spora roditelja oko određivanja osobnog imena djeteta) |
106. postupak pred sudom |
Centar za socijalnu skrb sudjeluje pred sudom: |
a) u svojstvu stranke (kad pokreće postupak) |
b) kao umješač sui generis |
c) kao pomoćno tijelo suda |
ZAŠTITA DJECE I MLADEŽI S POREMEĆAJIMA U PONAŠANJU |
Na području zaštite djece i mladeži s poremećajima u ponašanju centar za socijalnu skrb provodi preventivne aktivnosti na razini primarne prevencije koje uključuju: |
107. pravovremeno otkrivanje djece iz rizičnog obiteljskog okruženja i rizičnih predispozicija (koristeći metodu multidisciplinarnog timskog pristupa) |
108. osnaživanje djeteta i roditeljske kompetentnosti (savjetovanje, pomoć u prevladavanju posebnih teškoća, drugi oblici individualnog i skupnog rada) |
109. jačanje zaštitnih čimbenika / ulaganje u zaštitne čimbenike |
Poduzima zaštitne mjere u interesu djece i mladeži: |
110. pravovremeno uključivanje u poludnevne boravke |
111. smještavanje u udomiteljske obitelji, pravovremeno smještavanje djece u domove, koju roditelji zanemaruju ili ako zlorabe svoje roditeljske dužnosti |
112. osiguravanje skrbi izvan vlastite obitelji za djecu s poremećajima u ponašanju i mlađe punoljetnike s poremećajima u ponašanju (specijalne udomiteljske obitelji i domovi za djecu i mladež s poremećajima u ponašanju) |
113. osiguravanje privremene skrbi djetetu koje se zatekne u skitnji bez nadzora roditelja ili odrasle osobe |
114. osiguravanje privremene skrbi djeci stranim državljanima zatečenim na teritoriju Republike Hrvatske bez pratnje roditelja ili odrasle osobe |
Izvršava zadaće u pretpripremnom i pripremnom postupku (državno odvjetništvo, sud za mladež i prekršajni sud) kao što su: |
115. nazočnost postupku u policijskoj postaji za djecu i maloljetnike počinitelje kaznenih dijela, prijestupa i prekršaja za koje se ne može osigurati prisustvo roditelja ili skrbnika |
116. izrada izvješća o osobnim i obiteljskim prilikama za maloljetnike i mlađe punoljetnike na zahtjev državnog odvjetnika za mladež i suda za mladež te prekršajnog suda |
117. sudjelovanje u postupku uvjetovanog oportuniteta |
118. upućivanje na izvršavanje i izvršavanje uvjetovanih posebnih obveza maloljetniku i mlađem punoljetniku u pretpripremnom postupku od strane državnog odvjetnika za mladež |
119. nazočnost tijekom pripremnog postupka na sudu – predstavnik centra upoznaje se tijekom postupka, stavlja prijedloge i upozorava na činjenice i obveze koje su važne za donošenje ispravne odluke |
120. izvršavanje nadzora centra za socijalnu skrb izrečenog maloljetniku ili mlađem punoljetniku tijekom pripremnog postupka |
121. poduzimanje zaštitnih mjera kada je određen pritvor ili smještaj u odgojnu ustanovu u tijeku pripremnog postupka |
Izvršava ili nadzire izvršavanje pojedinih odgojnih mjera izrečenih maloljetnicima ili mlađim punoljetnicima: |
122. upućivanje u centar za odgoj i nadziranje izvršenja |
123. bdjenje nad izvršavanjem trinaest posebnih obveza i izvršavanje drugih zadaća |
124. mjere pojačane brige i nadzora (zasebno izrečene ili uz posebne obveze) |
125. upućivanje i nadziranje provođenja pojačane brige i nadzora uz dnevni boravak u odgojnoj ustanovi |
126. upućivanje i praćenje tijeka resocijalizacije, sudjelovanje u resocijalizaciji, rad s roditeljima u svim slučajevima izrečenih zavodskih odgojnih mjera (upućivanje u odgojnu ustanovu, posebnu odgojnu ustanovu i odgojni zavod) |
127. sudjelovanje u provođenju sigurnosnih mjera i kazna maloljetničkog zatvora |
128. postpenalni prihvat – pružanje pomoći u procesu integracije |
Sve pobrojano uključuje rad s maloljetnikom, mlađim punoljetnikom, roditeljima i drugim značajnim osobama iz okruženja te suradnju s drugim ustanovama i udrugama. |
Poduzima mjere obiteljsko-pravne zaštite: |
129. pravovremeno poduzimanje po službenoj dužnosti najprimjerenijih mjera obiteljsko pravne zaštite u interesu djece, maloljetnika i mlađih punoljetnika s poremećajima u ponašanju |
130. izvršavanje mjera obiteljsko-pravne zaštite i nadziranje izvršavanja, rad s obitelji, djecom i mladeži |
Pokreće mjere kazneno-pravne zaštite u slučajevima počinjenog kaznenog dijela na štetu djece i maloljetnika (posebno kod zanemarivanja i zlostavljanja): |
131. sudjelovanje pri ispitnom postupku u policijskoj postaji, izrađivanje izvješća |
132. sudjelovanje u postupku na sudu u ulozi svjedoka |
133. poduzimanje mjera za zaštitu i terapiju oštećenog djeteta |
134. Protiv svake odluke centra za socijalnu skrb, kako u svezi odluka donesenih prema odredbama Zakona o socijalnoj skrbi i Obiteljskog zakona stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka rješenja Ministarstvu rada i socijalne skrbi, kao organu drugog stupnja. |
Ministarstvo rada i socijalne skrbi može povodom žalbe donijeti više vrsta odluka pa tako odbaciti žalbu kao nepravovremenu, ili ako je podnesena od neovlaštene osobe, odbiti je kao neosnovanu, poništiti rješenje centra za socijalnu skrb i vratiti predmet na ponovni postupak ili uvažiti žalbu i izmijeniti rješenje centra. |
Ako je Ministarstvo rada i socijalne skrbi poništilo rješenje centra za socijalnu skrb i vratilo predmet na ponovni postupak tada je centar dužan u cijelosti postupiti po pravnom stajalištu ministarstva i u roku 30 dana donijeti novo, na zakonu utemeljeno rješenje. |
POSLOVI CENTRA ZA SOCIJALNU SKRB NA PODRUČJU STATISTIKE |
Centar za socijalnu skrb na temelju javnih ovlasti dužan je na propisani način voditi evidenciju i dokumentaciju o korisniku i o obavljanju djelatnosti, te o tome dostavljati izvješća ministarstvu nadležnom za poslove socijalne skrbi. |
Izvješća koja dostavlja centar za socijalnu skrb, podružnice i uredi su kako slijedi: |
135. Formular – MSS, Mjesečno izvješće o broju korisnika prava u socijalnoj skrbi koje se dostavlja svaki mjesec (početkom mjeseca za prethodni mjesec). Formular sadrži podatke o broju korisnika i broju pomoći koje su korisnici ostvarili tijekom mjeseca, stanje: posljednji dan u mjesecu. Podaci se raščlanjuju prema dobnoj i spolnoj strukturi korisnika, radnom statusu korisnika, oblicima pomoći. |
136. Formular – SSU, Mjesečno izvješće o broju korisnika socijalne skrbi hrvatskih državljana useljenika iz Bosne i Hercegovine kojima je obustavljena isplata mirovine, koje se dostavlja svaki mjesec (početkom mjeseca za prethodni mjesec). Formular sadrži podatke o broju korisnika i broju pomoći koje su korisnici ostvarili tijekom mjeseca, stanje: posljednji dan u mjesecu. |
137. Formular – SSG, Izvješće o primijenjenim pravima socijalne skrbi, pravnoj zaštiti djece, mladeži, braka, obitelji i osoba lišenih poslovne sposobnosti, te zaštiti tjelesno ili mentalno oštećenih osoba za prethodnu godinu, koje se dostavlja jednom godišnje (početkom godine za prethodnu godinu). Formular sadrži podatke koji su podijeljeni u četiri veće cjeline, a to su: |
Socijalna skrb, obiteljsko-pravna zaštita, zaštita djece i mladeži s poremećajima u ponašanju, zaštita tjelesno ili mentalno oštećenih osoba. Svako područje je detaljno obuhvaćeno kroz broj korisnika određenih prava iz socijalne skrbi, dobnu strukturu korisnika tih prava, poduzetih mjera na području zaštite braka, odnosa roditelja i djece, zaštite prava i dobrobiti djeteta, posvojenja, skrbništva, uzdržavanja, broj djece, mladeži i mlađih punoljetnika s poremećajima u ponašanju izrečenim mjerama i sankcijama kao i brojem osoba po vrstama ili težini oštećenja, ostvarenim pomoćima i dr. |
Tablica 2.
Korisnici i pomoći u socijalnoj skrbi u Republici Hrvatskoj u 2001. godini
Redni broj |
PRAVA U SOCIJALNOJ SKRBI |
Broj korisnika sa stanjem na dan |
Broj pomoći u razdoblju od |
I. |
POMOĆ ZA UZDRŽAVANJE 1. samac 2. obitelj ukupno samaca i obitelji (1. + 2.) |
24.347 26.059 50.406 |
* |
II. |
JEDNOKRATNA POMOĆ 1. u novcu 2. u naravi ukupno (1. + 2.) – od toga (1. + 2.) u iznosu većem od trostrukog iznosa osnovice za ostvarivanje prava po osnovi socijalne skrbi (uz suglasnost Ministarstva) – različiti korisnici (samci i obitelji) kojima je jednom ili više puta odobrena pomoć u 2001. g. |
* |
101.081 642 101.723
|
III. |
DOPLATAK ZA POMOĆ I NJEGU 1. u punom iznosu (100% osnovice) 2. u smanjenom iznosu (70% osnovice) ukupno (1. + 2.) |
21.176 9.989 31.165 |
* |
IV. |
POMOĆ I NJEGA U KUĆI |
499 |
* |
V. |
OSOBNA INVALIDNINA 1. u punom iznosu (250% osnovice) 2. u smanjenom iznosu (125% osnovice ukupno (1. + 2.) |
9.190 714 9.904 |
* |
VI. |
OSPOSOBLJAVANJE ZA SAMOSTALAN ŽIVOT I RAD 1. za samostalan život 2. za samostalan rad 3. naknada do zaposlenja ukupno (1. + 2. + 3.) |
595 1.961 3.666 6.222 |
* |
VII. |
POMOĆ U PREHRANI |
3.642 |
* |
VIII. |
POMOĆ ZA ODJEĆU I OBUĆU |
* |
941 |
IX. |
POMOĆ ZA OSOBNE POTREBE KORISNIKA STALNOG SMJEŠTAJA 1. u domu socijalne skrbi 2. u udomiteljskoj obitelji ukupno (1. + 2.) |
6.973 3.119 10.154 |
* |
X. |
PODMIRENJE POGREBNIH TROŠKOVA 1. korisnika pomoći za uzdržavanje 2. korisnika stalnog smještaja u dom socijalne skrbi ili udomiteljsku obitelj ukupno (1. + 2.) |
* |
1.006
1.289 |
XI. |
PODMIRENJE TROŠKOVA OGRJEVA |
* |
125 |
XII. |
PRAVO RODITELJA TEŽE HENDIKEPIRANOG DJETETA 1. na dopust do 7. g. djetetova života 2. na rad s polovicom punog radnog vremena ukupno (1. + 2.) |
1.739 1.732 3.471 |
* |
XIII. |
SMJEŠTAJ U DOM SOCIJALNE SKRBI** 1. u dom za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi 1.1. u državni dom 1.2. u drugi dom 2. u dom za rehabilitaciju 2.1. u državni dom 2.2. u drugi dom 3. u dom za resocijalizaciju 3.1. u državni dom 3.2. u drugi dom 4. u dom za odrasle i starije osobe 4.1. u državni dom 4.2. u drugi dom smještaj u državni dom – ukupno (1.1 + 2.1. + 3.1. + 4.1.) smještaj u drugi dom – ukupno (1.2 + 2.2. + 3.2. + 4.2.) sveukupno (1 + 2 + 3 + 4) |
1.626 1.226 400 2.900 2.484 416 758 753 5 8.022 7.130 892 11.593 1.713 13.306 |
* |
XIV. |
SMJEŠTAJ U UDOMITELJSKU OBITELJ 1. korisnici smješteni u udomiteljsku obitelj 1.1. djeca i mladež 1.2. odrasle i starije osobe ukupno (1.1 + 1.2) 2. broj udomiteljskih obitelji na području mjesne nadležnosti centra 2.1. obitelji u kojima su smještena djeca i mladež 2.2. obitelji u kojima su smještene odrasle i starije osobe ukupno (2.1 + 2.2.) |
2.354 2.304 4.658
1.094 1.072 2.166 |
* |
XV. |
SAVJETOVANJE |
* |
234.872 |
XVI. |
POMAGANJE U PREVLADAVANJU POSEBNIH TEŠKOĆA 1. uključeni u javne kuhinje 2. smješteni u predškolske ustanove 3. pronalažanje posla 4. rješavanje problema stanovanja 5. pravna i druga pomoć u svezi sa sklapanjem/raskidom ugovora o 6. ostalo (organiziranje učenja, raspolaganje s novcem, vođenje ukupno (1. + 2. + 3. + 4. + 5. + 6.) |
* |
5.481 887 1.365 1.150
40.438 |
XVII. |
BESPLATNI OBVEZATNI UDŽBENICI I JEDNOKRATNA NOVČANA POMOĆ ZA KUPNJU UDŽBENIKA ZA OSNOVNU I SREDNJU ŠKOLU ZA SOCIJALNO UGROŽENE UČENIKE ZA ŠKOLSKU 2001./2002. GODINU |
* |
18.713 |
* Ovim znakom označena su u tablici polja u kojima nisu iskazani podaci. Podaci su iskazani za pojedino pravo (redni broj) samo u jednom stupcu – 3 ili 4. Kod socijalnih pomoći koje predstavljaju stalno mjesečno primanje (npr. pomoć za uzdržavanje) iskazani su podaci o broju korisnika krajem godine (stupac 3.). Kod jednokratnih davanja iskazani su kumulativni podaci tj. ukupan broj dodijeljenih pomoći u izvještajnoj godini (stupac 4.)
** Iskazani su podaci o korisnicima smještenim u državni dom (osnivač Republika Hrvatska) i drugi dom (osnivač druga pravna ili fizička osoba) za koje je troškove smještaja u cijelosti ili djelomično plaćalo Ministarstvo rada i socijalne skrbi.