MEĐUNARODNA KONFERENCIJA: NESLUŽBENE AKTIVNOSTI U TRANZICIJSKIM ZEMLJAMA: DESET GODINA ISKUSTVA
Zagreb, 18.–19. listopada 2002.
Institut za javne financije i Zaklada Friedrich Ebert organizirali 18. i 19. listopada 2002. godine međunarodnu konferenciju Neslužbene aktivnosti u tranzicijskim zemljama: deset godina iskustva. Konferencija se nadovezuje na projekt Neslužbeno gospodarstvo u RH 1990.–2000. koji je objavljen u časopisu “Financijska teorija i praksa” (1/2002.) a dostupan je i na web stranici Instituta www.ijf.hr, gdje se nalaze i radovi s međunarodne konferencije na engleskom a koji će naknadno biti objavljeni i na hrvatskom jeziku.
Konferencija je bila podijeljena u osam cjelina, a u prvoj se raspravljalo o hrvatskom projektu o neslužbenom gospodarstvu (NG). U uvodnoj riječi voditeljica projekta, Katarina Ott, istakla je da je projekt naručila Porezna uprava RH, a istraživanje obavio Institut za javne financije. Uz uobičajene probleme mjerenja nemjerljivoga, posebni problemi pri istraživanju NG u RH su visoka inflacija početkom devedesetih, promjene u statističkom sustavu, propadanje velikih ekonomskih sustava i restrukturiranje gospodarstva, nastajanje brojnih malih jedinica slabe statističke discipline, te neažurnost input-output tablica. Različite metode mjerenja daju i različite rezultate, ali prema relativno najpouzdanijoj metodi neusklađenosti nacionalnih računa, prosječni je udjel NG u BDP-u između 1990.–1995. bio 25%, te oko 10% u razdoblju od 1996. do 2000. godine. K. Ott je upozorila na opasnost od fiksacije brojkama, odnosno davanja prevelike važnosti samom udjelu neslužbenoga gospodarstva u ukupnom gospodarstvu. To bi moglo preusmjeriti pozornost s mnogo važnijih, suštinskih problema vezanih uz NG, kao što su uzroci njegova nastajanja i njegove posljedice, te važnost i mogućnost ograničavanja NG. Treba istaknuti da je u ovom projektu potvrđena pozitivna korelacija porezne evazije i poreznog opterećenja, te negativna korelacija kretanja NG i BDP-a. Buduća bi istraživanja trebala odgovoriti u kojoj je mjeri u RH stvarno uslijedilo smanjenje NG, a u kojoj je samo poboljšano statističko praćenje, odnosno jesu li u kretanju NG u hrvatskoj prevagnuli statistički ili ekonomski razlozi.
Kako se pri mjerenju te procjenjivanju obujma i strukture NG javljaju mnoge teškoće, druga i treća cjelina na konferenciji posvećene su tim problemima. Predrag Bejaković izložio je rad Friedricha Schneidera (Austrija) o stanju neslužbenoga gospodarstva u više zemalja kroz više načina mjerenja (posebice aktivnosti radne snage) i uzorcima porasta NG. Vedran Šošić je interpretirao istraživanje o povezanosti upotrebe stranih sredstava plaćanja (dolarizacije) i NG. Salih Ikiz (Turska) govorio je o istraživanju utjecaja neslužbenog gospodarstva na oporezivanje malih i srednjih tvrtki u Bugarskoj. Edgar Feige (SAD) svoj je rad posvetio raširenosti upotrebe stranih sred stava plaćanja za robu i usluge proizvedene u “sivom” gospodarstvu, dok je James Dean (SAD), na temelju nezabilježenih i neprijavljenih poslovnih aktivnosti u Ukrajini, protumačio zašto je većina načina mjerenja NG neodgovarajuća. Također na primjeru Ukrajine, Ulrich Thiessen (Njemačka) istaknuo je potrebu smanjivanja poreznog tereta, pojednostavljenja poreznog sustava te važnost deregulacije gospodarstva u cilju smanjivanja NG.
Četvrta i peta cjelina konferencije bile su posvećene problemu (ne)plaćanja poreznih obveza. Nastupni je bio prilog Birgera Nerrpa (Njemačka) u kojem se razmatra porezna kultura kao prednost ili ograničenje tranzicijskog procesa. Andras Semjen i Janos Toth (Mađarska) izložili su svoje istraživanje o utjecaju fiskalne (ne)discipline i ponašanja poreznih obveznika u Mađarskoj, dok je Klarita Gërxhani (Nizozemska) svoje izlaganje posvetila važnosti institucionalnog vakuuma kao odrednici neplaćanja poreza u Albaniji. Dominik Enste (Njemačka) u svom je radu i izlaganju naglasio da se porast NG u svim zemljama, pogotovo tranzicijskima, u najvećoj mjeri može pripisati povećanom teretu neposrednog i posrednog oporezivanja, složenosti poreznih sustava te pretjeranoj državnoj regulaciji. Ágota Scharle (Mađarska) istraživala je utjecaj poreznog sustava na kretanja broja samozaposlenih u Mađarskoj te naglasila da je vrlo često porast ili smanjenje tog oblika radnog angažiranja pod neposrednim utjecajem tereta poreza i doprinosa. Mark Chandler (Velika Britanija) izložio je utjecaj NG na prikupljanje poreza u baltičkim zemljama.
Posljednje dvije cjeline konferencije posvećene su problemima institucionalne izgradnje u tranzicijskim zemljama, kao odrednici nastanka i širenja NG. Kao jedan od načina smanjivanja NG i njegova obuhvaćanja u službeno gospodarstvo, često se predlaže deregulacija previše krutog zakonodavstva i dopuštanje (legalizacija) onih aktivnosti za koje se vjeruje da ne bi imale nepovoljnih utjecaja (poput veće razine liberalizacije uvoza i slično). Maxim Bouev (Rusija) proučavao je ulogu (de)regulacije tržišta rada i promjena radnog zakonodavstva kao načina smanjivanja NG, dok je Catherine Kuchta-Helbling (SAD) ispitivala važnost ovisnosti o dosadašnjem razvoju (prevelike) povezanosti političkog procesa i ekonomskih učinaka, odnosno znatnog utjecaja političke sfere na gospodarske odluke. Kalugina i Najman (Rusija) u svom su izlaganju naveli da ljudi u Rusiji koji rade i neslužbeno, ne samo da su manje izloženi siromaštvu nego se i osjećaju manje siromašni od onih koji rade samo u službenom sektoru. O teškoćama s kojima se susreću žene u NG tranzicijskih zemalja izložila je Simel Esim (Turska) koja je naglasila potrebu usvajanja zakonodavnih, socijalnih i ekonomskih mjera zaštite žena i ublažavanja njihove nesigurnosti i siromaštva. Neslužbeno gospodarstvo se če sto povezuje s nezakonitim (ili barem nemoralnim) ponašanjem u procesu privatizacije, pa je o mnogim teškoćama toga postupka u Češkoj izložio Marcel Tomášek (Republika Češka). Iako bi, načelno, model privatizacije putem vaučera (koji je tamo proveden) trebao biti prilično otporan na nepravilnosti, autor je jasno protumačio sve nastale probleme te upozorava da će Češkoj trebati još najmanje puno desetljeće za završetak transformacije vlasništva, kao i udovoljavanju postavljenih zahtjeva EU u pogledu zakonskog okvira i njegova poštivanja. Hugues Sachter i Ahmed Henni (Francuska) istraživali su značaj i mogućnosti demokratizacije gospodarske inicijative u tranzicijskim zemljama, kao načina smanjivanja neslužbenoga gospodarstva.
Brojni poznati autori iz više zemalja koji su sudjelovali na međunarodnoj konferenciji o NG, u svojim se radovima i raspravama nisu usko ograničili samo na problematiku NG već su istraživali i političko, institucionalno i zakonodavno uređenje njegova nastanka. Sve bi to trebalo omogućiti drugačija i nova viđenja te pojave u Hrvatskoj i drugim tranzicijskim zemljama.
Predrag Bejaković