Financijsko zlostavljanje jedan je od najčešćih oblika zlostavljanja starijih osoba, stoga predstavlja veliki društveni problem za osjetljive starije osobe. Prevalenciju financijskog zlostavljanja teško je utvrditi zbog različitosti njegovih definicija i korištenih metoda prikupljanja podataka u pojedinom istraživanju. Kao dodatni problem javlja se veliki broj neprijavljenih slučajeva, što zbog srama žrtve, straha od osude društva ili zbog neznanja i neinformiranosti o mogućim sredstvima zaštite. Žene su češće žrtve financijskog zlostavljanja nego muškarci, a u povećanom riziku za zlostavljanje su ukoliko je prisutno kognitivno oštećenje, socijalno su izolirane, narušenog psihičkog i tjelesnog zdravlja. Najčešći počinitelji financijskog zlostavljanja su članovi obitelji zlostavljane starije osobe, osobito njihova odrasla djeca. Osim članova obitelji, počinitelji mogu biti nepoznate osobe i različite institucije koje ciljano traže žrtve kako bi uspostavom neprimjerenog utjecaja ostvarile potpunu kontrolu i moć nad žrtvom i njezinim materijalnim sredstvima. O financijskom zlostavljanju starijih osoba jako se malo govori u javnosti, a žrtve su vrlo slabo zaštićene zakonom. Kako bi se spriječila pojava financijskog zlostavljanja starijih osoba te kako bi se žrtvama pružila odgovarajuća pomoć i zaštita, nužan je multidisciplinarni pristup društva u cjelini i društvenih institucija nadležnih za zaštitu zdravlja, prava i interesa starijih osoba. Također, potrebno je osvijestiti moralnu dužnost svih građana da prijave nasilje, kako bi došlo do pravovremene i učinkovite zaštite osoba koje su takvom nasilju izložene.