U radu se prezentiraju rezultati istraživanja o prostoru: zakonskom, političkom i sociokulturnom okviru za razvoj civilnog društva u Hrvatskoj. Istraživanje je dio međunarodnog projekta CIVICUS-Indeks civilnog društva. Civilno je društvo definirano kao područje institucija, organizacija, mreža i pojedinaca (i njihovih vrednota), smještenih između obitelji, države i tržišta, povezanih nizom civilnih pravila koja zajedno dijele, a u koje se ljudi dobrovoljno udružuju radi zagovaranja općih interesa. Zakonski okvir za osnivanje i rad organizacija civilnog društva dugo se i sporo mijenjao. Analizira se procedura donošenja Zakona o udrugama čijih je 16 odredbi Ustavni sud proglasio neustavnima. Promjenom vlasti početkom 2000., u Hrvatskoj se stvara povoljan okvir za osnivanje i rad organizacija civilnog društva. Politički okvir za razvoj civilnog društva u Hrvatskoj opterećen je nepovjerenjem prema organizacijama civilnog društva i ranijom ambicijom vlade da kontrolira njihov rad. Sociokulturni okvir uvjetovan je naslijeđem kojega obilježava slaba zauzetost građana za probleme u zajednici i društvu, te nedostatna suradnja s gospodarstvom i državom kao važnim dionicima. U uvjetima niske razine socijalnog kapitala nije moguće očekivati značajniji utjecaj civilnog društva. Buduća će longitudinala istraživanja dati više informacija o dinamici prostora za razvoj civilnog društva u Hrvatskoj.