Tematika stečaja nad imovinom fizičke osobe koja je dužnik pojedinac, potrošač, tek je dio znatno šire teme koja potresa globalnu ekonomiju opterećenu problemima. Potreba za institutom potrošačkog stečaja postoji, na šta ukazuje ekonomska stvarnost kroz sve veći broj prezaduženih subjekata koji po dospjelosti nisu u mogućnosti otplatiti dug, pa im je nerijetko ugrožena egzistencija, koja pored brojnih psiholoških i socijalnih reperkusija ima za posljedicu i dodatno opterećenje državnog proračuna, kroz obvezne socijalne prestacije. Svrha je rada teorijski i empirijski sagledati problem prezaduženosti potrošača postavljajući postulate koji će biti primjenjivi pri implementaciji rješenja iz Nacrta (2014.) u pravni poredak Hrvatske. Naime, u vremenima recesije, broj blokiranih građana i njihove neizvršene obveze znatno su više u odnosu na razdoblja ekonomskog prosperiteta. Jedan od ciljeva rada je ispitati utječe li opće gospodarsko stanje na kretanje ukupnog broja blokiranih građana i njihovih neizvršenih obveza. Primjenom metode višestruke regresije nad podacima o kretanju ukupnog broja blokiranih hrvatskih građana i njihovih neizvršenih obveza, prepoznat je značajan utjecaj rasta nezaposlenosti, promjene deviznog tečaja i pada odobrenih kredita na rast broja građana u blokadi i njihovih neizvršenih obveza. Rezultati ukazuju i da povećanje broja građana u blokadi i njihovih neizvršenih obveza utječe na smanjenje odobravanja kredita, odnosno banke smanjuju ponudu kredita zbog povećanja rizičnosti naplate uslijed pogoršanih uvjeta u makroekonomskom okruženju. Tako se zaduženiji građani mogu naći u situaciji gdje ne mogu platiti dospjele obveze, ali ih ne mogu niti refinancirati, što dodatno utječe na povećanje broja insolventnih osoba.