Cilj istraživanja bio je utvrditi percepciju zadovoljstva socijalnom podrškom njegovatelja članova obitelji oboljelih od Alzheimerove bolesti te doprinos prediktora u objašnjenju zadovoljstva neformalnom i formalnom podrškom. U istraživanju je sudjelovalo 56 neformalnih njegovatelja članova obitelji oboljelih od Alzheimerove bolesti na području Hrvatske, od toga je 34% osoba muškog spola te 66% ženskog spola. Raspon dobi sudionika istraživanja kretao se od 26 do 88 godina (M=59,71). Rezultati regresijske analize pokazali su da su njegovatelji koji koriste aktivne strategije suočavanja te oni koji rjeđe koriste pasivno izbjegavajuću procjenu situacije zadovoljniji socijalnom podrškom koju dobivaju od neformalnih pružatelja podrške (obitelji, prijatelja, kolega na poslu, susjeda). Kada govorimo o zadovoljstvu njegovatelja osoba oboljelih od Alzheimerove bolesti formalnom socijalnom podrškom, rezultat pokazuje da su sudionici muškog spola koji izražavaju niži stupanj sagorijevanja i intenzivnije koriste aktivne strategije suočavanja zadovoljniji socijalnom podrškom koju dobivaju od formalnih pružatelja podrške. Zaključno, potrebna su sustavna istraživanja o njegovateljima, njihovim dnevnim aktivnostima u skrbi, oblicima podrške koju trebaju, financijskim teškoćama i načinu usklađivanja njegovateljske uloge s drugim obvezama. Nadalje, važno je senzibilizirati stručnjake te staviti snažan naglasak na profesionalnu odgovornost svakog zdravstvenog i socijalnog djelatnika u procesu osiguravanja pravovremene i potpune informacije koja će olakšati njegovatelju mogućnost koordiniranja zahtjeva svakodnevne skrbi za oboljelu osobu.