Hrvatski mirovinski sustav suočava se sa brojnim problemima i izazovima u zadnja dva desetljeća. Unatoč prilagodbama provedenim krajem 1990-ih i strukturnim reformama započetim početkom 2000-ih, ostale su mnoge nedoumice oko smjera i načina budućeg razvoja mirovinskog sustava. Provedene reforme nisu riješile problem niskih mirovina, već su rezultirale i novim podjelama unutar umirovljeničke populacije, tako da su se pojavile ideje o odustajanju od započetih reformi i povratku na stari sustav. Stoga reforma mirovinskog sustava i dalje ključni prioritet hrvatske vlade. Značajan prilog raspravama o budućim reformama mirovinskog sustava predstavlja studija »Izazovi i mogućnosti za ostvarenje primjerenih starosnih mirovina u Hrvatskoj«, nastala tijekom 2011. godine kao rezultat istraživanja tima stručnjaka okupljenog oko Ekonomskog instituta iz Zagreba i Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Studija je nastala u okviru istoimenog projekta kojeg je namjenskom donacijom potpomogla Zaklada Adris.
Studija se sastoji od dva dijela. Prvi dio obuhvaća tri poglavlja u kojima se razmatraju problemi i izazovi mirovinskog sustava u Hrvatskoj, procjenjuje trenutna primjerenost mirovina i projekcije za sljedećih 40 godina te se na temelju istraživačkih rezultata iznose prijedlozi mjera za daljnju reformu mirovinskog sustava s ciljem osiguranja primjerenih i održivih mirovina. U drugom dijelu studije detaljnije se obrađuje dvije teme koje su povezane s reformskim prijedlozima, a to su kontrola rizika prinosa u drugom mirovinskom stupu te financijsko i mirovinsko opismenjavanje u Hrvatskoj.
Zbog opsežnosti studije ovdje objavljujemo većinu poglavlja iz prvog dijela studije, koja su neznatno kraćena i prilagođena standardima objavljivanja ovog časopisa. Cjeloviti dokument dostupan je na http://www.eizg.hr/Download.ashx?FileID=7d4509d2-866d-47b7-8214-a2cbf38ff8b9